Born-Oppenheimerova aproksimacija je pretpostavka da se elektronsko gibanje i nuklearno gibanje u molekulama mogu odvojiti. … Born-Oppenheimer (nazvan po svojim izvornim izumiteljima, Maxu Bornu i Robertu Oppenheimeru) temelji se na činjenici da su jezgre nekoliko tisuća puta teže od elektrona.
Koja je osnova Born-Oppenheimerove aproksimacije?
Born-Oppenheimerova aproksimacija zanemaruje gibanje atomskih jezgri kada opisuje elektrone u molekuli. Fizička osnova za Born-Oppenheimerovu aproksimaciju je činjenica da je masa atomske jezgre u molekuli mnogo veća od mase elektrona (više od 1000 puta).
Zašto koristimo Born-Oppenheimerovu aproksimaciju?
U računskoj molekularnoj fizici i fizici čvrstog stanja Born-Oppenheimerova aproksimacija se koristi za odvajanje kvantnomehaničkog gibanja elektrona od gibanja jezgri. Metoda se oslanja na veliki omjer mase elektrona i jezgri.
Što nam aproksimacija Born-Oppenheimer omogućuje da zaključimo?
Aproksimacija Born-Oppenheimera jedan je od osnovnih koncepata koji su u osnovi opisa kvantnih stanja molekula. Ova aproksimacija čini mogućim odvojiti kretanje jezgri i gibanja elektrona.
Koji je značaj Born-Oppenheimerove aproksimacije i kada se ta aproksimacija prekidadolje?
Ponavljamo da kada se dvije ili više potencijalnih energetskih površina približavaju jedna drugoj, ili se čak križaju, Born-Oppenheimerova aproksimacija se raspada i moramo se vratiti na povezane jednadžbe.