Bakterije koje uzrokuju bubonsku kugu mogu biti virulentnije od svojih bliskih rođaka zbog jedne genetske mutacije, prema istraživanju objavljenom u svibanjskom izdanju časopisa Microbiology. Bakterija kuge Yersinia pestis treba kalcij kako bi rasla na tjelesnoj temperaturi.
Zašto se kuga tako brzo proširila 1348.?
Crna smrt je bila epidemija koja je poharala Europu između 1347. i 1400. Bila je to bolest koja se širila kontaktom sa životinjama (zoonoza), uglavnom kroz buhe i druge parazite štakora (u to vrijeme štakori su često koegzistirali s ljudima, što je omogućilo da se bolest tako brzo širi).
Zašto je Crna smrt bila tako zarazna?
Jednu od najgorih pandemija u ljudskoj povijesti, crnu smrt, zajedno s nizom epidemija kuge koje su se dogodile tijekom 14. do 19. stoljeća, širile su ljudske buhe i tjelesne uši, sugerira nova studija.
Gdje je crna smrt bila najopasnija?
Najvirulentnija epidemija bubonske i plućne kuge ikada zabilježena. Dospjela je u Europu od tatarskih vojski, tek iz pohoda na Krim, koji su opsjedali luku Caffa (1347.). Štakori koji su nosili zaražene buhe rojili su na trgovačke brodove, prenoseći tako kugu na južnu Europu.
Koji je bio jedan važan učinak kuge u 1300-ima?
Ovi gradovi pogođeni kugom su se smanjili, što je dovelo do smanjenjapotražnje za robom i uslugama i smanjenog proizvodnog kapaciteta. Kako je radnika postajalo sve manje, mogli su zahtijevati veće plaće. To je imalo nekoliko velikih učinaka: Kmetstvo je počelo nestajati jer su seljaci imali bolje prilike za prodaju svog rada.
