Kako Sunce postane 10% svjetlije oko milijardu godina od sada, površinska temperatura Zemlje će doseći 47 °C (117 °F), što će uzrokovati brzi porast temperature Zemlje i kipuće oceana sve dok postaje staklenik planet, sličan Veneri danas.
Je li rana Zemlja izgledala kao Venera?
Eksperimenti koje je proveo znanstveni tim predvođen Paolom Sossijem iz ETH Zuricha u Švicarskoj pokazuju da je atmosfera Zemlje ubrzo nakon njenog nastanka bila poput atmosfere današnje Venere. Odnosno, sastojao se uglavnom od ugljičnog dioksida i dušika i bio je oko 100 puta gušći nego što je sada.
Može li Venera postati useljiva?
Nedavne studije iz rujna 2019. zaključile su da je Venera možda imala površinsku vodu i stanje pogodno za stanovanje oko 3 milijarde godina i da je u tom stanju mogla biti do 700 do 750 milijuna godina prije.
Može li Zemlja imati efekt staklenika?
Prosječna temperatura na Zemlji morala bi porasti za desetke stupnjeva Fahrenheita da bi izazvala brzi efekt staklenika, a najgori scenariji klimatskih promjena ne predviđaju zagrijavanje veće od 8,1 stupnjeva kraj stoljeća.
Što je s Venerom sličnom Zemlji?
Venera i Zemlja se često nazivaju blizankama jer su slične veličine, mase, gustoće, sastava i gravitacije. Venera je zapravo samo malo manja od našematične planete, s masom oko 80% Zemljine. Unutrašnjost Venere izrađena je od metalne željezne jezgre koja je široka otprilike 6 000 km.
