Zašto su viškovi i nestašice primjeri neravnoteže? Jer ako imate višak i nečega je previše, onda je tražena količina preniska i ne zadovoljava isporučenu količinu. A kada postoji manjak od količine, tada je tražena količina previsoka da bi zadovoljila isporučenu količinu.
Zašto nastaju viškovi i nestašice?
A Tržišni višak nastaje kada postoji višak ponude- to jest da je isporučena količina veća od tražene količine. … Tržišna nestašica nastaje kada postoji višak potražnje – tj. tražena količina je veća od ponude. U ovoj situaciji potrošači neće moći kupiti onoliko dobara koliko bi željeli.
Zašto su nestašice i viškovi privremeni?
Nestašice i viškovi nisu privremeni kada se koriste kontrole cijena zbog činjenice da nestašice ne prestaju jer niže cijene ne daju poticaj proizvođačima da proizvode više. Po višim cijenama nema poticaja za kupnju, pa ostaju viškovi.
Kako neravnoteža utječe na tržište u odnosu na višak i nestašicu?
Kada dođe do ove neravnoteže, isporučena količina bit će veća od tražene količine, a postojat će višak, uzrokujući neravnotežu na tržištu. … Na slobodnom tržištu očekuje se da će cijena porasti na ravnotežnu cijenu kao oskudicadobra tjera cijenu da raste.
Zašto nedostatak ukazuje na neravnotežu?
Moglo bi doći do neravnoteže ako je cijena bila ispod tržišne ravnotežne cijene uzrokujući da potražnja bude veća od ponude, te stoga uzrokuje nestašicu. Do neravnoteže može doći zbog čimbenika kao što su vladine kontrole, odluke o maksimiziranju neprofitnih organizacija i 'ljepljive' cijene.
