Kulturni i društveni čimbenici doprinose uzročnosti mentalnih bolesti, ali taj doprinos varira ovisno o poremećaju. Mentalna bolest se smatra proizvodom složene interakcije između bioloških, psiholoških, društvenih i kulturnih čimbenika.
Da li se mentalne bolesti povećavaju u našem društvu?
Stanja mentalnog zdravlja rastu u cijelom svijetu. Uglavnom zbog demografskih promjena, u posljednjem desetljeću (do 2017.) došlo je do 13% porasta stanja mentalnog zdravlja i poremećaja upotrebe droga. Stanja mentalnog zdravlja sada uzrokuju 1 u 5 godina života s invaliditetom.
Zašto se mentalne bolesti povećavaju u našem društvu?
Mogući čimbenik koji doprinosi rastu mentalnih bolesti u državi mogao bi biti sve veća upotreba društvenih medija. Interakcija na mreži imala je prednost nad komunikacijom licem u lice, održavajući izolaciju i usamljenost. Fizički izgled također je jako naglašen na društvenim mrežama i drugim online platformama.
Tko je izmislio mentalnu bolest?
Dok su dijagnoze bile priznate još od Grka, tek 1883. njemački psihijatar Emil Kräpelin (1856.–1926.) objavio je sveobuhvatan sustav psiholoških poremećaja koji je usredotočio oko obrasca simptoma (tj. sindroma) koji sugerira temeljni fiziološki uzrok.
Koji su društveni uzroci mentalnih bolesti?
Što ih uzrokuje?
- zlostavljanje, trauma ili zanemarivanje djece.
- socijalna izolacija ili usamljenost.
- doživljavaju diskriminaciju i stigmu.
- socijalni nedostatak, siromaštvo ili dug.
- ožalošćenost (gubitak nekoga tko ti je blizak)
- teški ili dugotrajni stres.
- imaju dugotrajno fizičko zdravstveno stanje.
- nezaposlenost ili gubitak posla.
