Kulturni i društveni čimbenici doprinose uzročnosti mentalnih bolesti, ali taj doprinos varira ovisno o poremećaju. Mentalna bolest se smatra proizvodom složene interakcije između bioloških, psiholoških, društvenih i kulturnih čimbenika.
Da li se mentalne bolesti povećavaju u našem društvu?
Stanja mentalnog zdravlja rastu u cijelom svijetu. Uglavnom zbog demografskih promjena, u posljednjem desetljeću (do 2017.) došlo je do 13% porasta stanja mentalnog zdravlja i poremećaja upotrebe droga. Stanja mentalnog zdravlja sada uzrokuju 1 u 5 godina života s invaliditetom.
Zašto se mentalne bolesti povećavaju u našem društvu?
Mogući čimbenik koji doprinosi rastu mentalnih bolesti u državi mogao bi biti sve veća upotreba društvenih medija. Interakcija na mreži imala je prednost nad komunikacijom licem u lice, održavajući izolaciju i usamljenost. Fizički izgled također je jako naglašen na društvenim mrežama i drugim online platformama.
Tko je izmislio mentalnu bolest?
Dok su dijagnoze bile priznate još od Grka, tek 1883. njemački psihijatar Emil Kräpelin (1856.-1926.) objavio je sveobuhvatan sustav psiholoških poremećaja koji je usredotočio oko obrasca simptoma (tj. sindroma) koji sugerira temeljni fiziološki uzrok.
Koji su društveni uzroci mentalnih bolesti?
Što ih uzrokuje?
- zlostavljanje, trauma ili zanemarivanje djece.
- socijalna izolacija ili usamljenost.
- doživljavaju diskriminaciju i stigmu.
- socijalni nedostatak, siromaštvo ili dug.
- ožalošćenost (gubitak nekoga tko ti je blizak)
- teški ili dugotrajni stres.
- imaju dugotrajno fizičko zdravstveno stanje.
- nezaposlenost ili gubitak posla.
