Stjenke stanica prisutne su u većini prokariota (osim molikuloznih bakterija), u algama, gljivama i eukariotima uključujući biljke, ali ih nema kod životinja. Glavna funkcija je djelovati kao tlačne posude, sprječavajući prekomjerno širenje stanice kada voda uđe.
Koje stanice imaju stanični zid?
Stanična stijenka je prilično krut sloj koji okružuje stanicu smještenu izvan plazma membrane koja pruža dodatnu potporu i zaštitu. Nalaze se u bakterije, arheje, gljive, biljke i alge. Životinje i većina drugih protista imaju stanične membrane bez okolnih staničnih zidova.
Ima li životinjska stanica staničnu stijenku?
Životinjske stanice jednostavno imaju staničnu membranu, ali bez stanične stijenke.
U kojoj ćeliji nema stanične stijenke?
Životinjske stanice nemaju stanične stijenke jer im ne trebaju. Stanične stijenke koje se nalaze u biljnim stanicama održavaju oblik stanice, gotovo kao da svaka stanica ima svoj egzoskelet.
Može li stanica preživjeti bez staničnog zida?
Ako je stanična stijenka odsutna u biljki stanici tada bi sve funkcioniranje svih staničnih organela prisutnih unutar stanice bilo pogođeno jer se ne bi dogodila difuzija različitih tvari. Zbog izostanka turgorskog tlaka, stanica neće podnijeti koncentraciju otopine (bilo hipertonične ili hipotonične) i puknut će.
